IbiyiSecondary eko ati awọn ile-iwe

Ohun ti o wa awọn wọpọ ami ti olu ati bi wọn ti yato lati awọn eweko ati eranko?

Oyimbo fun igba pipẹ, olu ntokasi si kan ọgbin. Won ni won characterized bi eni ti, ko ni chlorophyll. Eleyi lodo wa nitori irú iṣẹ àmi olu bi gígan, agbara lati dagba jakejado aye, a ona ti njẹun, awọn niwaju awọn ẹyẹ lile ikarahun, laaye sayensi lati fa awọn ipinnu nipa awọn iseda ti awọn wọnyi ẹda ohun ini si isalẹ eweko. Sugbon ni 1970-80s ni Imọ wọn ipinya ni lọtọ ijọba, pẹlu siwaju ju ọkan ọkẹ eya. Diẹ ninu awọn ọjọgbọn daba wipe ni o daju ni iru olu a Pupo diẹ sii, nwọn ba o kan ko gbogbo awọn ìmọ eniyan. Nipa pe, ohun ti o wa ni wọpọ ami ti elu, eyi ti-ini wa fun wọn ni julọ ti iwa, ati ọpọlọpọ awọn miiran awon ohun lati gbiyanju lati so fun o ni yi article.

mycology

Science keko won aye ati ise, ati ki o, ohun ti o wa ni wọpọ ami ti elu, di mọ bi mycology. Nipa atọwọdọwọ, o ti wa ni kà awọn apakan ti Botany (eyi olu bi eweko iwadi botanists, sayensi). Ni ibere ti awọn 21st orundun, bayi ni oro "olu" o ṣe ko šee igbọkanle unambiguous, iwara yatọ si ni be ati iru ti ounje oganisimu.

A nla ọpọlọpọ awọn

Awọn iseda ti awọn wọnyi ẹda - a fun iwongba ti nla oniruuru, ati ti ibi ati ayika. Olu le wa ni ri nibi gbogbo: on ilẹ, ni air ati omi awọn alafo. Ati gẹgẹ bi nkan ti awọn orisirisi amoye, mycologists, nibẹ ni o wa laarin 100,000 to milionu kan eya ti elu ati gribopodobnyh oganisimu. Ti won ti di a significant ara ti gbogbo abemi awọn ọna šiše ti awọn aye. Wa aye ti wa ni gangan permeated pẹlu awọn ẹda ti iseda: lati aami spores ni air to spawn, nínàá labẹ awọn ilẹ fun ọpọlọpọ awọn ibuso. Incidentally, awọn oluwadi ti siro wipe awọn ti o tobi ohun lori Earth - a Olu! Ohun ti o wa awọn wọpọ àpẹẹrẹ Olu pẹlu kan dipo tobi orisirisi ti wọn, lati fere alaihan si oju si awọn ifarakanra blewits-ògùṣọ, nini kan àdánù ti siwaju sii ju 10 kilo? Papo, jẹ ki a itupalẹ.

Àpẹẹrẹ kan pato to elu

Bi tẹlẹ darukọ, olu ni awọn ami ti awọn mejeeji eweko ati eranko. Ie ni a ibajọra pẹlu awọn ẹranko, ati ohun ọgbin aye, jije kò ọkan tabi awọn miiran. Awọn wọnyi ni awọn agbara ti olu ati gribopodobnyh oganisimu ati ki o laaye lati allocate wọn ni a lọtọ ibugbe ti iseda.

ipese ọna

Elu ni o wa heterotrophs. Eleyi tumo si wipe won ko ba ko synthesize Organic ọrọ ati lilo ti o bi a ounje tẹlẹ ninu pari fọọmu. O mu wọn jo si awon eranko. Shlyapochnye Ọpọlọpọ awọn olu, fun apẹẹrẹ, gbe a symbiosis pẹlu awọn eweko: pelu ifowosowopo, ninu eyi ti o ti pese sile lati Organic okú eweko, ono ona ati decomposing Organic ọrọ sinu ẹya ara, sisọnu wọn. A ọgbin, ni Tan, ti wa ni gba lati elu, wọnyi ohun alumọni bi ounje. Bayi, awọn wọpọ ami ti olu ni nipataki heterotrophy. Ni gbogbogbo, ni ọna ti agbara le jẹ diẹ ninu awọn elu ati parasites, ati paapa aperanje. Parasites olu ti wa ni a ṣe sinu alatako ká body nipasẹ bajẹ. won le ma fa ani ikú oluwa rẹ, ki o si jẹ ohun ti o si kù ninu o - okú Organic ọrọ. A Olu ijọba aperanje mu amoebas ati nematodes lilo pataki alemora bulges on hyphae.

ko si chlorophyll

Olu ni o wa ko lagbara ti photosynthesis, bi kanna eweko. Won ni ko si chlorophyll ninu awọn ẹyin. Ohun ti o wa awọn wọpọ ami ti olu? Awọn tiwqn ti won cell pẹlu chitin (a iwa, fun apẹẹrẹ, fun awọn skeletons ti arthropods). Ki o si tun ni ogbon to lati fi awon carbohydrates (glycogen), ati ik ijẹ-ọja excreted - wu. Ati awọn wọnyi wọpọ ami ti elu tun mu wọn jo si awon eranko.

Immobility ati idagba

Olu ni o wa ko ni anfani lati gbe bi ṣe eranko. Ni a ori, won ni o wa si tun (dajudaju, ayafi ti o ba ro ti mycelium, eyi ti o jẹ anfani lati gbe ni ayika, dagba si ipamo, ma ọpọlọpọ awọn ibuso). Yato si, won gbogbo aye mi dagba ki o si ẹda nipa spores, bi ṣe ọpọlọpọ awọn ti awọn eweko. Ati awọn ti wọn ifunni nipa sii ki o si synthesize homonu pẹlu vitamin, ti o tun mu wọn pọ pẹlu eweko.

Awọn iyato ninu Oti

Sugbon pelu awọn ọpọlọpọ awọn afijq, awọn sayensi ri pe elu ati eweko ti wa ni sokale lati orisirisi awọn ẹgbẹ ti atijọ oganisimu ti o ngbe ni igba atijọ ni aromiyo ayika. Ati awọn wọnyi meji ijọba yato ni won ti itiranya ona.

Ohun ti o wa awọn wọpọ ami ti olu

Ni diẹ ninu awọn afijq pẹlu eweko ati eranko, ati elu ni nikan wọn atorunwa ẹya ara ẹrọ. The vegetative ara ti ẹya oni-- mycelium (mycelium) ti o le dagba lai iye gbogbo aye re. ibi wa ni akoso ninu awọn sobusitireti ti ki-ti a npe Olu hyphae - tubular filamentary ẹya. Wọn ti Olu so si awọn sobusitireti, ni ibi ti nwọn ifunni. Ni hyphae weakly kosile cellular be. Ni apapọ, awọn olu le tun ni unicellular ati multicellular be, iparun, ihamọ ikarahun.

Ita tabi air ibi ọpọlọpọ awọn Olu eso ara ni ipoduduro (ohun ti a lo lati kosi pe awọn olu). Ni a ọjo ayika ti won ti wa ni be ni lẹsẹ lati mycelium. Awọn fruiting ara ti o ni awọn spores ti a ti pinnu fun ibisi. O ti wa ni mo wipe diẹ ninu awọn shlyapochnye elu le gbe soke si orisirisi si mewa ti ọkẹ àìmọye ti spores fun awọn aye ti awọn eso ara. Ṣugbọn elu le isodipupo tun mycelium (ati ninu awọn igba awọn oniwe-ẹyin).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 yo.delachieve.com. Theme powered by WordPress.