Eko:, Imọ
Kini taxonomy ninu isedale? Isedale: awọn eto ti eweko
Njẹ o ranti ẹkọ ẹkọ isedale "Eto ati ilana ti awọn ohun-ara ti o wa laaye"? Ti ko ba ṣe bẹ, lẹhinna wa akọọlẹ wa fun ọ. A yoo ṣe akiyesi koko-ọrọ ti kọ ẹkọ imọ-ẹrọ yii ati pe yoo gbe alaye ni pato lori awọn ohun ọgbin ati awọn ẹya ara wọn ti wọn fi ṣe ara wọn.
Kini taxonomy ninu isedale?
Iyatọ ti awọn oganisimu ti ngbe lori aye jẹ iyanu. O kan fojuinu, ni akoko igbalode, awọn onimo ijinlẹ sayensi mọ awọn ẹda ti o milionu 8.7. Wọn ti ni gbogbo awọn agbegbe ti o dara julọ: lati awọn ibiti omi ati ile si aye ti o wa laarin awọn ẹmi-ara. Pẹlu igbati akoko, imọ-imọ-jinlẹ kan dide ti o le seto yiya, ti o ṣe afihan ilana ti iwadi wọn.
Kini taxonomy? Awọn ifarahan lori isedale ati awọn iwe itọnisọna pupọ n funni ni imọran pupọ si ero yii. A yoo fojusi lori julọ deede. Awọn ọna ẹrọ ni imọran ti oniruuru ati iyatọ ti awọn oganisimu ti o ngbe. Ni itumọ lati Giriki, akọle yii ni itumọ bi "paṣẹ".
Awọn igbiyanju akọkọ lati ṣe awọn ajoyepo ara wọn ni apẹrẹ awọn ami ti o wọpọ ni Aristotle ati Theophrastus ṣe. Nitorina, kini itọju ni isedale, ni a mọ paapaa ni aye atijọ.
Oludasile taxonomy ni a kàyẹyẹ ni imọran Swedish scientist Carl Linnaeus. O jẹ ẹni ti o fi sinu imọ imọran meji, tabi alakomeji, awọn orukọ ti eweko ati ẹranko. Ati titi o fi di oni yi ẹya-ara ti ipinlẹ jẹ ẹya kan. Fun apẹẹrẹ, fadaka poplar, oogun mimu, ti o wọpọ.
Ijọba ti Eda Abemi Egan
Systematics jẹ ẹka kan ninu isedale ti o ṣe asopọ awọn oganisimu sinu awọn ẹgbẹ ni ibamu si awọn abuda iru. Wọn pe wọn ni owo-ori. Awọn kere julọ ninu wọn ni awọn eya, ati awọn ti o ga julọ ni ijọba. Laarin wọn ni owo-ori agbedemeji. Fun apẹẹrẹ, ninu awọn eweko iru iwin yii, ẹbi, aṣẹ, kilasi ati ẹka.
Awọn ijọba marun ti awọn ẹda alãye:
- Awọn ohun ọgbin ni a maa n jẹ nipa idẹ ti ara korira, niwaju pigmented chlorophyll alawọ ewe ninu awọn sẹẹli, agbara lati ni awọn fọto, igbesi aye igbesi aye, igbadun ti ko ni idiwọn.
- Awọn ẹranko nipasẹ ọna ounje jẹ awọn heterotrophs, ti nlọ lọwọ, ilosoke ni iwọn nikan ni akoko kan.
- Awọn olu jẹ ẹgbẹ ti awọn oganisimu ti o wa ipo ipo agbedemeji laarin awọn eweko ati eranko. O dapọ awọn ami ti awọn ijọba mejeeji. Fun apẹẹrẹ, bi awọn eweko, olu ṣe amọna igbesi aye ti a lo mọ. Ni akoko kanna wọn jẹun ni awọn ohun elo ti o ṣetan silẹ bi ẹranko.
- Awọn kokoro arun jẹ awọn oganisirisi microscopic unicellular ti ko ni akoso akoso.
- Awọn ọlọjẹ jẹ awọn igbesi aye ti kii-cellular. Wọn ti wa ni akoso nipasẹ awọn ohun elo ti awọn acids nucleic ti o ni ayika ipara-ẹda amuaradagba.
Isedale, Ipele 6: Awọn ọna ẹrọ ti eweko
Ati nisisiyi a yoo gbe alaye diẹ sii lori titobi awọn aṣoju ti ijọba ti eweko. A ti mọ tẹlẹ awọn ẹrọ ti o wa ninu isedale ati awọn ẹya ara ẹrọ ti awọn aṣoju ijọba yii. Awọn ẹgbẹ wo ni a mọ laarin rẹ?
Isedale ati taxonomy ti awọn eweko ti o ga ju wọn lo: awọn isalẹ ati awọn ti o ga julọ. Awọn ohun ọgbin ti akọkọ ẹgbẹ ko ṣe awọn awọ gidi ati awọn ara ara. Wọn ni gbogbo awọn ewe. Awọn wọnyi ni awọn eweko ti akọkọ julọ ti akọkọ dide lori aye.
Bi nwọn ti de ilẹ gbigbẹ, awọn eweko bẹrẹ si dagba awọn tissu ati awọn ara ara. Laisi eyi, ipilẹ wọn labẹ awọn ipo titun yoo jẹ pe ko ṣeeṣe. Nitorina ninu ilana itankalẹ, awọn eweko ti o ga julọ dide.
Awọn eweko kekere
Kini taxonomy ninu isedale? O tun jẹ imọ-ijinlẹ kan ti o mu ki o ṣee ṣe lati ṣe iyatọ awọn ẹya ti o han julọ ti awọn iṣelọpọ. Fun awọn eweko ni apapọ, eyi jẹ ọna itọju ara autotrophic, fun awọn ti o kere ju - isansa ti awọn sẹẹli ti a mọọtọ. Ninu awọn ewe, gbogbo wọn ni ọna kanna. Wọn ti wa ni iṣọkan nikan anatomically, ṣugbọn ko iṣẹ-ṣiṣe.
Ara ti awọn ewe ni a npe ni "thallus," "slate," tabi "thallus." Ati dipo ti awọn gbongbo, wọn ni rhizoids. Wọn le jẹ mono- ati multicellular, ati ti iṣagbe. Ni afikun si isọnti chlorophyll, awọn awọ le ni awọn awọ miiran ninu awọn sẹẹli naa. Ti o da lori eyi, awọn apa ti Ọya, Reds, Browns, Awọn awọ alawọ ti wa ni iyatọ. Ṣugbọn awọn aṣoju ti Diatoms ti wa ni ayika nipasẹ kan ikarahun ti siliki. Nipasẹ awọn ibẹrẹ rẹ ilana ilana ti iṣelọpọ agbara ni a ti gbe jade.
Ti o ga: awọn ẹya ara ẹrọ
Awọn eniyan akọkọ lori ilẹ ṣi ko ni awọn aṣọ gidi. Wọn ṣi idaduro awọn rhizoids, ati titu naa wa ni ipasẹta ati fifọ awọn ẹranko. Ni ilana igbasilẹ, awọn aṣoju ti o wa ni gbingbin ti ku, ara ti o ni ipo ti o tọ. Eyi pese awọn ipo daradara diẹ sii fun sisan ti photosynthesis. Nitorina ni awọn eweko ti o ni imọran ti o ga julọ ati awọn tissues dide - iṣeduro, ṣiṣe, integumentary ati ipilẹ.
Awọn aṣoju ti julọ julọ ti aifikita iṣeto yii jẹ awọn ere. Awọn eeya ti wọn ni igbalode ni o wa pẹlu awọn ipin mẹrin: Mokho-, Plauno, Khvoshche-ati Fern-like. Awọn abuda wọpọ wọn ni ọna ti o kọwe ti iyaworan, atunṣe nipasẹ awọn bibajẹ, iyipada ninu igbesi-aye igbesi aye ti awọn iranran ibalopo ati asexual.
Orisirisi irugbin
Awọn ẹya ilọsiwaju diẹ sii ti ọna naa ni awọn irugbin irugbin. Orukọ naa tikalarẹ n sọrọ nipa ọkan ninu awọn ọna ti atunṣe wọn. Awọn irugbin, kii ṣe awọn abọ, ni ipese pataki ti awọn ounjẹ. Wọn ti ṣe iranlọwọ fun idagbasoke germination daradara ati idagbasoke awọn eweko eweko.
Laarin awọn ifilelẹ lọ ti ẹgbẹ ti taxonomy, awọn ẹka meji ni a mọ: Golo- ati Porosperms. Awọn aṣoju ti akọkọ jẹ spruce, Pine, fir, juniper, kinkgo, velvichia. Awọn irugbin wọn dagbasoke lori awọn irẹjẹ ti cones ni gbangba, ṣofo. Ẹya yii ṣe ipinnu orukọ ti taxon. Gymnosperms ko ṣe awọn ododo ati awọn eso, julọ ninu wọn wa ni evergreen.
Angiosperms, tabi eweko aladodo, jẹ ẹgbẹ awọn eweko ti, ni ipele bayi, gba ipo ti o ni agbara lori aye. Ṣeun si awọn ẹya ti ile naa jẹ ṣee ṣe? Ni akọkọ, o jẹ niwaju ifunni kan ti o ṣe awọn iṣẹ ti ara-ara ti o nbọ, ninu eyiti idapọ ẹyin meji ti waye. Bi abajade ti ilana yii, awọn irugbin ti wa ni akoso, laarin eyiti awọn irugbin ndagba. Iru iru yii pese idaabobo lati awọn ipo ikolu, iṣeduro ti o dara ati itankale eweko.
Nitorina, ninu àpilẹkọ yii a ti ṣe ayẹwo ohun ti o jẹ itọju ni isedale. Eyi jẹ imọ-imọ kan ti o ṣe ipinnu ipo ti awọn oganisimu ni eto ti awọn aye ti o da lori ilana awọn ẹya ara ẹrọ.
Similar articles
Trending Now