Ilera, Awọn arun ati ipo
Eyi ti kokoro arun jẹ pathogens? Kokoro ati awọn eniyan
Lara nọmba ti o pọju awọn microorganisms le ṣee ri bi awọn ọrẹ ti o pese awọn iṣẹ pataki ti ara wa, ati awọn ọta ti o buru. Iru aye yi ni a pin si awọn kokoro arun, awọn virus, elu ati protozoa. Nigba miran wọnyi awọn microorganisms ti wa ni apapọ nipasẹ ọrọ "microbes". Awọn kokoro jẹ awọn oluranlowo idibajẹ ọpọlọpọ awọn aisan, diẹ ninu awọn eya jẹ ewu pataki si igbesi aye eniyan. Sibẹsibẹ, awon oganisimu ti o ngbe ninu ara eniyan, ni ilodi si, ṣe iranlọwọ fun ara wọn lati mu awọn iṣẹ wọn.
Kokoro, abuda wọn
Kokoro ti a npe ni awọn iṣelọpọ alailẹgbẹ ti o rọrun julo. Won ni awọn iwọn kekere (0.5-10 μm) ati awọn oriṣiriṣi oriṣi. Foonu ti awọn iṣelọpọ wọnyi ni o ni awo kan ati cytoplasm. Oju awọ awo ara ilu naa ni ipa nla ninu iṣelọpọ pẹlu ayika. Ilu ibaramu cytoplasmic ti wa ni wiwọ si membrane ati pe o ni awọn ọlọjẹ, awọn lipids ati awọn ensaemusi. O jẹ lodidi fun awọn ilana ti itọju ati titẹsi sinu sẹẹli ti awọn oludoti, jẹ idinamọ osmotic. Akọkọ paati ti cytoplasm jẹ amuaradagba. O wa nibi pe awọn agbara agbara ti o rii daju pe iṣẹ pataki ti sẹẹli waye. Ko si nucleus ninu kokoro. Dipo, ohun elo iparun kan wa ti o ni DNA ati RNA.
Awọn ohun ti kemikali ti alagbeka
Agbegbe akọkọ ti alagbeka bacterial jẹ omi. O wa 80% ti ibi-apapọ ti microorganism. Sibẹsibẹ, ninu awọn ariyanjiyan, akoonu rẹ kere pupọ - nipa 20%. Ọpọlọpọ awọn kokoro arun ṣe daradara fun idinku ninu iye omi (gbigbe). Ni igbakanna awọn ilana ti iṣelọpọ agbara n fa fifalẹ, nwọn si dẹkun isodipupo. Jubẹlọ, ninu awọn ẹyin ni awọn ọlọjẹ, carbohydrates, fats, ati awọn ohun alumọni, ati nucleic acids.
Agbejade ti kokoro arun
Kokoro ẹyin ṣe agbeka ọpẹ si pataki kan body - awọn flagella. Awọn wọnyi ni awọn ọna ti o tẹle ara tẹle, nọmba ati ipo wọn yatọ. Iwọn wọn jẹ iwọn 0.01-0.03 μm. Ni idi eyi, awọn oriṣiriši oriṣiriṣi jẹ iyatọ. Ti Flagella jẹ ọkan ati pe a gbe e si ori apọn kan - iru kokoro ni a npe ni monotorichs. Microorganisms, eyi ti o ni asopọ kan ti flagella ni ọkan ninu awọn polu - monopolar lofotrihi. Awon kokoro-arun ti o ni awọn aaye ti a gbe si ori igi ni a npe ni amphitrichs. Ṣugbọn ti o ba jẹ pe gbogbo sẹẹli ti wa ni bo pelu flagella, lẹhinna o jẹ peritrichi. Ona miran lati gbe kokoro arun ni sisun. O ti wa ni pe eleyi jẹ nitori otitọ pe awọn sẹẹli ti wa ni ara wọn ni ọna fifun.
Bawo ni awọn microorganisms ṣe isodipupo. Atilẹyin ere
Ọnà ti atunse ni kokoro arun jẹ eyiti o rọrun. Ẹkọ ti o jẹ pe alagbeka ti pin si meji, ni iwọn iwọn kan. Ni akọkọ o n gbe soke, lẹhinna ti awọn mejeeji ti o wa ni ita, awọn apẹrẹ ti awọn sẹẹli n yipada ni awọn ọpá. Ti o ba jẹ awọn ipo ti o dara, pipin awọn kokoro arun le waye ni gbogbo iṣẹju 20. Ṣugbọn ọpọlọpọ awọn oganisimu ku labẹ ipa ti ayika. Lati gbe awọn ipo ikolu, awọn kokoro arun le ṣe awọn abọ. Ni ipo yii wọn ni agbara lati tọju iṣẹ pataki fun ẹgbẹẹgbẹrun ọdun. Paapaa ninu awọn ẹmu atijọ, awọn koko ti kokoro arun ni a ri. Wọn ti wa ni akoso ni oriṣi awọn awọ: inu, ni arin tabi ni opin alagbeka.
Imoro ti awọn kokoro arun
- Iyatọ. Awọn kokoro arun yii jẹ awọn oluranlowo ti o ni awọn arun orisirisi. Awọn wọnyi ni awọn staphylococci (ni irisi àjàrà), streptococci (ṣe apẹrẹ gigun). Awọn microorganisms ikẹhin ni o jẹ fa awọn ilana itọju ipalara ati awọn aisan gẹgẹbi tonsillitis, media otitis, pneumonia. Awọn kokoro arun Staphylococcal jẹ pathogens ti awọn ọja onjẹ, purulent awọn ilana. Aṣoju ti o lewu julo ni Staphylococcus aureus.
- Bacilliform. Wiwo yii wa ni irisi silinda kan. Ni ọpọlọpọ igba wọn ni o nyọyọ. Iru awọn microorganisms ni a npe ni bacilli. Awọn wọnyi ni kokoro arun ni o wa ni causative òjíṣẹ ti anthrax.
- Fọọmu asomọ. Wọn ni orukọ wọn nitori apẹrẹ pẹlu awọn curls. Wọn ni spirilla, eyiti o jẹ ẹya ara ti ko ni iparun. Spirochetes wo bi okun ti o ni iyipo. O mọ pe awọn kokoro arun wọnyi ni awọn aṣoju ti o ni agbara ti syphilis.
- Vibrio. Awọn aṣoju ti eya yii ni apẹrẹ die-die. Wọn ni ẹya-ara ti o jẹ ẹya: iru kokoro-arun-pathogens jẹ idurosinsin ni ayika ipilẹ. Ṣe arun kan bi ailera.
- Mycoplasmas. Ẹya ara ẹrọ irufẹ yii ni isansa ti ilu awoṣe. Ni ode ti ara-ogun naa, wọn ko ni agbara ti igbesi aye. Ibeere ti awọn pathogens jẹ kokoro arun ti mycoplasma, ni idahun ti o rọrun julọ: wọn ni o maa nfa ifarahan ti awọn arun ni ẹranko tabi eweko.
Cholera
Pneumonia
Awọn aami aisan ti o wọpọ julọ ti awọn ẹmu-ara ni o wa ni ibẹrẹ ti o gaju, ailagbara ti ẹmi, ikunra gbogbo ara. Ọkan ninu awọn ewu ti o lewu ju ni intrauterine pneumonia. O le mu ẹgbẹ B Streptococcus ṣẹ, Staphylococcus aureus. Nigbagbogbo arun aisan kan maa nwaye gẹgẹbi abajade ti aisan ti o ti gbe. Pneumonia ti ko ni kokoro pẹlu awọn oogun antibacterial. Ni paapa awọn iṣẹlẹ ti o nira, gẹgẹbi ọdun kekere alaisan, ile iwosan jẹ pataki. Bawo ni awọn ọna ti idena lilo lilo ajesara, igbega ti fifun ọmọ fun osu mẹfa (eyiti o jẹ iyọ iyara nikan). O tun ṣe pataki lati ṣe atẹle itọju ara ẹni ati afẹfẹ inu ile ti o mọ.
Chlamydia
Scabies ati awọn arun miiran
Ibeere ti eyi ti awọn kokoro arun jẹ oluranlowo idibajẹ ti jedojedo jẹ tun wulo. Ni apapọ, ẹdọwíwú jẹ orukọ ti o wọpọ fun awọn arun ẹdọ ailera. Wọn ti wa ni o kun julọ nipasẹ awọn virus. Sibẹsibẹ, nibẹ ni kokoro arun aisan ti ko ni arun (pẹlu leptospirosis tabi syphilis). Leptospira, treponema - awọn kokoro-arun wọnyi ni awọn aṣoju idibajẹ ti jedojedo.
Ọdun miiran to ṣe pataki ni ibajẹ. Aisan naa ni a fi ranṣẹ si eniyan ti o ni kokoro-eegun (awọn efon ti o nilara). O ti ni ibẹrẹ pẹlu iba kan, ilosoke ninu iwọn ẹdọ (o ṣee ṣe ogba), ibajẹ ti o ga. Ti o ko ba bẹrẹ itọju ni akoko, nigbana ni abajade apaniyan ṣee ṣe. Pathogens jẹ kokoro arun ti ibajẹ ti ipilẹ Plasmodium. Lati ọjọ, awọn oriṣi 4 iru awọn microorganisms bẹẹ. Ohun ti o lewu julo ni pe o le fa iba iba. Bi o ṣe le ri, awọn kokoro arun jẹ awọn oluranlowo ti awọn aisan ti o ni awọn ilolu pataki ati beere fun itoju itọju.
Similar articles
Trending Now