IleraAwọn arun ati ipo

Awọn okunfa ti awọn aifọwọyi igbagbogbo, ailera, efori, ẹru. Itoju ti awọn ipo akojọ

Awọn okunfa ti awọn iṣoro-ori-ara le jẹ oriṣiriṣi. Ẹnikan ti sopọ wọn pẹlu gbigbọn didasilẹ ti ara tabi igbiyanju rẹ ni aaye, ẹnikan n tọka si ooru to pọ, ati pe ẹnikan ko ri ohunkohun ti o tọ si ni. Sibẹsibẹ, awọn amoye jiyan pe iru ipo yii, paapaa nigbagbogbo ṣe afihan, kii ṣe iwuwasi. Nitorina, o ṣe pataki lati wa ohun ti o nfa dizziness.

Kini alaisan ṣe lero?

Awọn aifọrufẹ igbagbogbo, awọn okunfa eyi ti yoo ṣe ayẹwo ni isalẹ, ni a maa n ṣe afiwe pẹlu iṣan ti isubu ti ko ni lati carousel tabi lati ohun miiran gbigbe. Ni idi eyi, o dabi ẹni pe gbogbo awọn ohun ti o wa ni ayika rẹ bẹrẹ si fọn ati fifẹ.

Nigbagbogbo ipo yii ba wa ni ailera, pẹlu awọn ipalara ti ọgbun ati irora nla ni ori.

Gegebi awọn iṣiro, awọn aami aisan bẹ ni a maa n ri julọ ninu awọn obirin. Awọn amoye ṣe apejuwe ilana yii nipasẹ ọna ti ara obirin, ati awọn ilana homonu ti o n ṣẹlẹ ninu rẹ. Lẹhinna, kii ṣe ikoko si ẹnikẹni pe ni gbogbo oṣu, awọn obirin gbọdọ ni idi kan fun ailera.

Awọn statistiki kan

Awọn onisegun sọ pe awọn iṣoro ati awọn efori loorekoore le waye ni awọn ọkunrin ati awọn obinrin nitori idi 80 awọn oriṣiriṣi. Ati pe ninu 90% awọn iṣẹlẹ o ṣee ṣe lati ṣe iwadii wọn ni otitọ.

O maa n ṣẹlẹ pe ara eda eniyan jẹ ailera. Eyi ni idi ti o fi n ṣe irora nigbagbogbo ni ipinle naa.

Fun iru orọra, eyi ti kii ṣe nitori ailera ti ara eniyan, ni iṣe iṣe iṣe iṣe ti aṣa lati tọka si bi ọrọ "vertigo". Iyatọ yii ni a tẹle pẹlu iru awọn aami aiṣan ti vegetative gẹgẹbi iba ati gbigbọn, bii vomiting ati ọgbun.

Awọn iṣoro pẹlu awọn ẹrọ ile-iṣẹ

Nitori ti eyi ti awọn eniyan ti oro kan nipa awọn loorekoore dizziness ati ailera? Awọn idi fun awọn iyatọ bẹẹ yẹ ki o ṣe ipinnu nikan nipasẹ awọn oniṣedede ti o wa.

Gẹgẹbi ofin, awọn ipo pathological ni nkan ṣe pẹlu ẹrọ alailowaya lagbara. O ni apẹẹrẹ ti a npe ni eti inu. Awọn ikẹhin ti kun fun omi ati ki o jẹ lodidi fun ipo ti ara ni aaye, bi daradara bi itoju ti eto eto, iwontunwonsi ati iṣalaye.

O maa n ṣẹlẹ pe eto ara yii n jiya nigba aisan kan. Nipa ọna, o tun ṣẹlẹ pe eti inu le jiroro ni iyatọ ailera.

Ni ibamu si amoye, awọn vestibular eto ti wa ni taara sopọ si miiran awọn ọna šiše ni awọn eniyan ara. Nitorina, lakoko ijumọsọrọ, dokita gbọdọ beere lọwọ alaisan rẹ awọn ibeere diẹ ti o ni ibamu si awọn iṣeduro ati awọn ara inu wọnyi.

  1. Gbọ. Awọn aiṣedeede deedee, eyiti o jẹ alailẹgbẹ, le fihan itọkasi iṣọnisan ti Meniere. Ti o ko ba lọ si dokita ni akoko, lẹhinna iyatọ bẹ le ṣe iṣọrọ si aditi lori ọkan tabi mejeeji eti.
  2. Wiwo. Awọn okunfa ti awọn ara koriko ti o ni igbagbogbo farasin ni iṣẹ alaiṣe ti awọn ẹrọ ile-iṣẹ, ti o ba wa ni ipo yii alaisan maa n han awọn awọ dudu ati awọn awọ funfun ni awọn igba.
  3. Opolo. Ti o ba ti vertigo de pelu àìdá efori, awọn fa ti arun le jẹ kan post tabi Pre-ọpọlọ majemu, bi daradara bi ọpọlọ èèmọ.

Iseda ti dizziness

Ẹrọ ohun elo, bi awọn ẹya ara eniyan miiran, ni ipilẹ ti o ni agbara. O ṣeun si awọn ọna amugbedede mẹta, o jẹ lodidi fun awọn iṣẹ pataki mẹta. Ṣiṣe ninu iṣẹ ni o kere ju ọkan ninu wọn nyorisi si otitọ pe eniyan kan ni aibalẹ igbagbogbo.

Awọn okunfa ti ailera:

  • Awọn iṣẹ ti awọn ilana vestibulocortical ti wa ni idilọwọ (imọran ti awọn eto eto ipoidojuko, ati pe iṣoro kan wa ni ṣiṣe ipinnu ipo ti ara ọkan ni aaye);
  • Ṣiṣeto iṣẹ ti ọna ipamọ aṣọ (awọn iyatọ wa ni ipo ti ara ati ori, ataxia);
  • Iṣẹ ti o ti wa ni iparun (vestibulo-ocular system) (eniyan ko ni le ṣe akoso itọju ti opiki ati iranran gẹgẹbi gbogbo, ati iyipada ti o yatọ ti oju wa).

Nitorina kini idi ti o fi gba dizzy? Awọn okunfa ninu awọn obirin ati awọn ọkunrin le farapamọ ninu awọn imukuro ti o lọ lati inu aarin ọpọlọ si apakan kọọkan ti awọn ẹrọ ile-iṣẹ. Ni ọna wọn, iru awọn olutọja ti o ni idiwọ bi histamini, glycine ati glutamate ni o ni ipa. Ni ọna igbesẹ wọn, iṣoro ni a ṣẹda ninu imọran ti awọn imukuro. O wa lati ibi ti o ni iru ifihan agbara itaniji ti eniyan tumọ bi dizziness. Ni gbolohun miran, eyi jẹ idaamu ti a dẹkun ti o wa lati inu ẹmu ti ọpọlọ.

Awọn okunfa akọkọ ti iṣoro dizziness nigbagbogbo

Iru ipo bayi le waye ni eyikeyi ọjọ ori, ni eyikeyi eniyan. Ni ọpọlọpọ igba, awọn ijabọ ti vertigo se apejuwe iṣẹ-ṣiṣe banal lori iṣẹ tabi ile-iwe, bakannaa ailera gbogbogbo ti ara.

Nigba ija lodi si kokoro-arun tabi ikolu, ara eniyan ni a ṣe akiyesi daradara, ti o ni abajade ni kii ṣe iṣeduro nikan ati ailera, ṣugbọn tun ṣe iṣagbeye aaye rẹ ti sọnu.

Nipa ọrọ ti o wa ni wiwurọ ti o le lọ ati nigba oyun, ati ni ikẹhin, ati paapaa nigba ogbologbo nigbati ara eniyan bẹrẹ si ni atunṣe.

Nipa ọna, igbagbogbo ipo yii npa awọn eniyan ni akoko, ti o dide lati irẹwẹsi ti eto alaabo.

Bi o ṣe le ri, awọn idi ti o wa pupọ ni o wa fun awọn ijade. A ti ṣe akojọ si ọ nikan ni ipilẹ ati igbasilẹ nigbagbogbo. Sibẹsibẹ, awọn elomiran wa, eyiti o le jẹ ayẹwo nikan nipasẹ ọlọgbọn ti o ni iriri.

Idi ti dizzy?

Kilode ti eniyan ni awọn iṣoro pupọ ati ọgbun ni igbagbogbo? Awọn okunfa ti iru ipinle le wa ni pamọ ni awọn atẹle.

  1. Swaying. Nitõtọ gbogbo eniyan ni o mọ pẹlu ipo yii. Boya o ti dide lati gigun gigun lori ibọn tabi lati jija lori ọna, ko ṣe pataki. Esi naa jẹ ṣizziness to lagbara.
  2. Ti o bajẹ ara. Eyi jẹ apẹrẹ ti o wọpọ ti ọgbun, eyi ti a maa n tẹle pẹlu dizziness. Nigbati o ba jẹ oloro ara yẹ ki o yọ kuro lẹsẹkẹsẹ kuro ninu rẹ gbogbo awọn majele ki o si fọ ikun.
  3. Awọn atẹgun skull ti o jẹ ti iṣeduro iṣan (fun apẹẹrẹ, nitori abajade, ijamba, bbl).
  4. Awọn ipele ti a fẹfẹ ti awọn estrogen inu homonu ni ẹjẹ.
  5. Imudani. Gẹgẹbi ofin, ipo yii maa n tẹle pẹlu awọn iṣeduro igbagbọ ti awọn awọ ati awọn efori.
  6. Ọpọlọ tabi tionkojalo aito ipese ẹjẹ si ara kolu. Awọn iyatọ wọnyi fa ailera lagbara paapaa ni akoko atunṣe.
  7. Borreliosis. O jẹ arun ti awọn ohun elo ẹjẹ tabi okan. Ni afikun, awọn iyatọ miiran ninu iṣẹ-ṣiṣe ti awọn eto iṣan-ẹjẹ, ati atherosclerosis, awọn alaafia ati awọn irora inu okan, ọgbẹgbẹ-aragbẹ, ati fibrillation ventricular ni a tun kà gẹgẹbi idi fun ifarahan ti vertigo.
  8. Migraine. Gegebi awọn amoye, dizziness jẹ kan harbinger ti iru iyapa bi pẹ efori.

Awọn idi miiran

Kilode ti o fi jẹ pe o tun le jẹ awọn iṣoro pupọ? Awọn okunfa ninu awọn ọkunrin ati awọn obinrin le fi ara pamọ ni awọn iṣọn ti a fi ọwọ pin, eyi ti o waye lodi si abẹlẹ ti osteochondrosis ti inu. Gegebi abajade ti ipa yii, awọn idaniloju pataki ti awọn ohun elo ti iṣan ni a ṣẹda, eyi ti o farahan bi vertigo.

Ni ọpọlọpọ igba aisan yii yoo ni ipa lori awọn eniyan ti o lo akoko pupọ ni ipo ti ko ni irọrun (fun apẹẹrẹ, fun kikọ, kọmputa, ati bẹbẹ lọ).

Ẹnikan ko le ran wi pe awọn iṣoro pẹlu titẹ iyasọtọ (fun apẹẹrẹ, hypotension) maa n fa awọn efori igbagbogbo ati dizziness. Awọn idi fun awọn iyatọ ninu ọran yii jẹ gidigidi rọrun lati ṣe idanimọ. Lati ṣe eyi, lo nikan kan tonometer.

Awọn ẹya ara ẹrọ gbogbogbo

Vertigo, ati awọn efori wa ni igbagbogbo pẹlu ẹka kan ti awọn okunfa, da lori awọn igbelaruge miiran. Sibẹsibẹ, nikan dokita ti o mọran gbọdọ ṣe eyi. Lẹhinna, laisi imoye egbogi o nira lati mọ iru ami wo ni o ṣe deede si arun ti o wa.

Gẹgẹbi ofin, awọn eniyan ti o nigbagbogbo jiya lati awọn ikolu ti awọn vertigo, sọ nipa iru awọn ikunsinu:

  • Aidaniloju ni gait ati shakiness;
  • Nigbagbogbo "awọn gbigbe";
  • Inability lati fi oju ọkan han lori ọkan ojuami;
  • Iwa ati aibale okan ti awọn oke ati isalẹ ẹsẹ;
  • fifuyẹ ;
  • Awọn irora ti o lagbara ati pallor ti awọ;
  • A rilara ti ọgbun, eyi ti o ma nwaye sinu ikunku;
  • Okun ẹnu, bii ilosoke ti o pọ.

Ti awọn aami aiṣan wọnyi ko ba kọja fun igba pipẹ, lakoko ti o mu oogun fun aisan išipaya ko ni iranlọwọ, o yẹ ki o wa iranlọwọ iwosan nigbagbogbo.

Loorekoore dizziness ati ailera: Awọn okunfa ati Itoju

Nisisiyi o mọ pe idi ti dizziness le jẹ awọn ọna pupọ, pẹlu awọn ohun ti iṣan ti ara. Lati wa idiyeji idi ti iṣoro yii ṣe n ṣojukokoro fun ọ nigbagbogbo, a ṣe iṣeduro pe ki o kan si dokita kan.

Dọkita gbọdọ ṣe ayẹwo iwosan akọkọ. Awọn ayẹwo ti arun to wa tẹlẹ le jẹ ọkan ninu awọn ọna bẹ gẹgẹbi redio ti ẹhin-ara (lati rii ti o ba ni pinching awọn abawọn), CT ati MRI ti ọpọlọ (pẹlu irora nla ati ọgbun), ati pechography, ohun elo ti o wa ni erupẹlu, awọn ayẹwo ẹjẹ ati bẹbẹ lọ.

Ti, lẹhin iwadii egbogi, dọkita ti pese oogun fun ọ lati rirẹ, iṣoro tabi ailera, lẹhinna o le ni aaya ọran. Lẹhinna, a lo itọju yii fun imukuro awọn oju-iwe iṣanṣe, eyi ti ko ni ohun-elo ti o jẹ abẹ.

Kini ti o ba jẹ pe awọn oogun naa ko ran?

Ti awọn orififo, ọgbun ati dizziness ko ṣe, ati pe dokita ko ṣe iṣeduro pọ si awọn oogun oogun, alaisan le ni ayẹwo pẹlu awọn miiran, diẹ pataki, awọn iṣoro ilera.

Fun apẹẹrẹ, ti o ba ti ri awọn anomalies ti iṣan ati awọn èèmọ, awọn oloro ko ṣe iranlọwọ. Ni idi eyi, igbasilẹ alaisan nikan ṣee ṣe.

Bawo ni lati tọju?

Ti sọrọ nipa itọju ti vertigo, ọkan ko le foju awọn esi ti idanwo iwosan. Lẹhinna, bi o ti wa ni jade, awọn idi pupọ ni o wa fun ipo ailera yii. Nitorina, itoju itọju dizziness da lori okunfa ati dandan yoo pese itọnisọna atunṣe.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 yo.delachieve.com. Theme powered by WordPress.