Ile ati Ìdílé, Awọn ọmọde
Awọn aisan wo le jẹ ki ẹdọfii tobi han ninu ọmọ?
Lati ọjọ, fífẹ ẹdọ ni a ọmọ ni a iṣẹtọ wọpọ arun. Sibẹsibẹ, riri ifarapa ti nfa iyipada ninu titobi ti eto ara naa ko ni rọrun bi o ṣe dabi. Ẹdọ wa ni apa oke apa ọtun ti iho inu. Imunwo rẹ ni o le ṣe idanimọ awọn ọmọ ilera kan pẹlu itọju arinrin. Aisan yi le fihan nọmba kan ti awọn arun ti o yatọ. Jẹ ki a ṣe apejuwe ni idiyele awọn idi idiyele idi ti ara yii, ati awọn aami aisan ti aisan ti a fun ni.
Awọn aami aisan
Fífẹ ẹdọ ni a ọmọ le wa ni de pelu nọmba kan ti nkan aisan. Ni akọkọ, o yẹ ki o fiyesi si awọ ti awọ ati awọn awọ mucous ti ọmọ. Pẹlu ẹdọ-inu ẹdọ, wọn gba eekan ti o ni awọ. Inu agbegbe ti wa ni igba akoso Spider iṣọn. Apọ ọmọ ti o tobi julọ ninu ọmọ n fa irora labẹ awọn egungun ti o wa ni apa otun ati irora ailara. O le ṣe ikunra ti ipalara, ifarahan kikoro ni ẹnu (paapaa lẹhin ti njẹ), eebi, ọgbun ati agbara riru. Iwadii diẹ sii ṣe afihan iṣọn-ara iṣọn. Ni àìdá arun ilolu se agbekale ẹdọ ikuna, characterized nipa awọn ikojọpọ ti inu ito. Bi awọn abajade, ikun ọmọ naa ṣe akiyesi siwaju sii, ati navel yoo jade ni ita. Ni awọn ascites tabi ikuna ẹdọ, itọju ọmọ naa jẹ eyiti ko ni awọ.
Apọju ti o tobi ninu ọmọ. Awọn okunfa
Boya arun ti o wọpọ julọ ti o mu ki ilosoke ninu ara yii jẹ tumo. Sibẹsibẹ, a n ṣe ayẹwo awọn cholecystitis nigbagbogbo ni awọn ọmọde ti o farahan si awọn ailera ati iṣoro ọkan - awọn nkan-ara ati awọn aisan. Ọdọ ti o tobi ninu ọmọ ni awọn ọjọ akọkọ ti igbesi-aye, ti o tẹle pẹlu awọsanma awọ-awọ ti awọ-ara, maa n tọka si niwaju jaundice. Sibẹsibẹ, aami aisan yii tun le fihan awọn ailera miiran ti o lewu - awọn aiṣedede ti iṣelọpọ, gbogun ti arun jedojedo, ati be be lo. Pẹlupẹlu, awọn okunfa ti o wọpọ julọ ti aisan yii ni awọn arun aisan, awọn iṣan cholestatic, bile thickening, hepatitis, cystic fibrosis. Alekun ẹdọ ni a ọmọ igba waye nigbati awọn hereditary pathologies: àtọgbẹ, ijẹ-ara ségesège (amuaradagba, carbohydrate, sanra), ati ki o tun bi kan abajade ti majele ti ipa lori awọn ọmọ oni-(parenteral ounje, oogun, hypervitaminosis). Ni ọpọlọpọ igba, ami yii jẹ abajade ti eto idaniloju ti eto ara, eyi ti o nyorisi si ṣẹ si iṣẹ rẹ. Kilode ti ọmọ naa fi ẹdọ? Ni awọn igba miiran, awọn pathology maa nwaye nigbati o ba ni ipa nipasẹ awọn helminths.
Itọju
Nikan lẹhin igbasilẹ ayẹwo iwosan ati ayẹwo kan le jẹ itọju ti iṣeduro. Ti o da lori idi ti o fa iṣọn-ẹjẹ yii, a ṣe itọju ailera kan. Ni awọn igba miiran, alaisan nilo iṣẹ abẹ. Sibẹsibẹ, julọ igbagbogbo itọju awọn aisan ti o fa ilọsiwaju ẹdọ ti dinku si onje ati oogun.
Similar articles
Trending Now